Bjeloglavi supovi
Zaštita bjeloglavih supova na otoku Cresu
Bjeloglavi sup je već tisućljećima kod mnogih naroda sveta ptica ili simbol. Egipćani, Arkađani, Asirci, Babilonci ali i Rimljani smatrali su ga svetim simbolom, a u Tibetu se i do danas održao običaj nebeskog pogreba, odnosno davanja komada pokojnikova tijela supovima koji ga prenose u druge svjetove.
Kvarnerski sup (Gyps fulvus) jedna je od najvećih ptica letačica s rasponom krila do 2,70 metara, dužinom od oko 1 m, prosječnom težinom do 10kg i životnim vijekom od oko 50 godina. Bjeloglavi sup dostiže brzinu od 120km/h, a poseban je jer podiže gnijezda na okomitim stijenama, ponekad i samo deset metara iznad mora.
Supovi uvijek žive u paru, ženka liježe jedno jaje u godini, a za vrijeme inkubacije, koja traje 48 -50 dana, na jajetu se izmjenjuju mužjak i ženka. Hrani se iskljucivo uginulim zivotinjama, najcesće krupnim sisavcima, i nikada ne napada živi plijen. U trenucima straha ili velikog uzbuđenja supovi povraćaju ili legnu na pod i prave se mrtvi.
Zahvaljujući centru Caput Insulae iz Belog 1993. pokrenut je projekt Zaštite bjeloglavih supova.
